Semir Efendić, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) sinoć je bio gost u programu BHT1 gdje je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima. Komentarišući jučerašnju odluku Evropskog vijeća koje nije dalo kandidatski status našoj zemlji u porodicu Evropske unije (EU) kazao je „da nije iznaneđen“, ističući „da je na neki način najavljeno da BiH neće biti dio ovog paketa gdje se nekima i bez posebnih uslova dodjeljuje kandidatski status“.
“Mene više brine unutrašnje stanje u Bosni i Hercegovini nego odnos Evropske unije, koja bi, po meni morala da ima više principa kad su u pitanju vrijednosti na kojima oni insistiraju i u BiH. Oni ne traže ono što važi u njihovim državama, mislim na demokratiju, parlamentarizam, ljudska prava koj se za to vežu. BiH se dozvoljava da bude „sui generis“ u tom smislu, a traže se određene reforme koje neće riješiti glavne probleme i kada bi ih proveli ovdje u BiH” – istakao je Efendić.
Lider SBiH-a konstatovao je da država Bosna i Hercegovina „nema unurašnji suverenitet“ podcrtavši da nam to predstavlja veliki problem kao i činjenica da se u našoj državi sve dijeli 1/3“. Suverenitet, kako je pojasnio, po definiciji se ne može dijeliti „suverenitet je jedan ili ga nema“.
“Mi imamo tri faktora unutar države koji insistiraju da sve u ovoj zemlji ide 1/3, a onda imamo jedno nastojanje da se kroz Izborni zakon to zabetonira potpuno do kraja, da ne može nikada biti ništa drugo osim tako. Taj problem nefunkcionalnosti države zbog nedostatka unutrašnjeg suvereniteta se fakturiše BiH jer ona zbog njega ne može da pravi korake koje joj trebaju u reformama koje EU traži” – ukazao je Efendić.
Stava je da bi EU trebala više insistirati na vrijednostima demokratije u BiH, obrazloživši da „da to imamo ne bi bilo probleme u donošenju odluka“, što je slučaj. U tom kontekstu kaže da ova država mora biti zemlja Bosanaca i Hercegovaca, njih skoro tri miliona, a ne da imamo situaciju funkcionisanja 1/3 što, ističe „dovodi do toga sa se formiraju potpuno tri političke odvojene scene koje u svojoj srži pretenduju da da se jednog momenta potpuno razbije država“.
“U tom smislu nije moguće donositi bilo kakve odluke. Sve druge građanske države u Evropi imaju drugačiji način donošenja odluka” – istakao je Efendić.
Naveo je i da BiH nema tijelo koje predstavlja sve građane zemlje i koje bi kao takvo donosilo odluke.
“To je jedan od problema u funkcionisanju sistema. Umjesto da iskoristimo presude Evropskog suda za ljudska prava i popravimo to mi imamo drugačije tendencije ili nastojanje da se tu stvari zabetoniraju. To nas blokira da uopće budemo funkcionalna država. Kako očekivati da se donese bilo koja odluke ili reformski zakoni koje od nas traži EU? Oni će morati jednog dana shvatiti da ono što moraju tražiti od BiH je da bude demokratska država”– ukazao je Efendić.
Predsjednik Stranke za BiH stava je i da Predsjedništvo BiH treba da predstavlja državu i sve njene građane, i to kao kolektivni organ, a ne samo jedan narod iz kojeg dolazi.
“Veliki broj zvaničnika u Briselu zaveden je pričom da u BiH postoje neka tri člana Predsjedništva i da svaki narod ima svoga, što nije tako. Ne možemo mi biti „sui generis“ slučaj. Mi imamo tri člana Predsjedništva koji dolaze iz tri različita naroda a i to je Evropski sud za ljudska prava rekao da je diskriminirajće prema jednom broju građana. Sve konvencije o ljudskim pravima su i dio našeg Ustava i morale bi se čak primjenjivati direktno. Problem predstavlja to što domaći političari u BiH traže naklonost samo jednog od naroda”– kazao je.
Ustvrdio je Efendić da Bosna i Hercegovina mora doći do situacije da se političari zalažu da dobiju što veću podršku od svih građana.
“Mislim da će prije sazreti svijest građana u BiH, da naša država može funkcionisati samo kao građanska, parlamentarna demokratija, nego što će nas na to natjerati EU. Žalosno je da je tako, ali svi u BiH trpe posljedice činjenice da naš Parlament ne može donijeti Zakon o oslobađanju od akciza. U ovakcim okolnostima rasta cijena goriva naš Parlament ne može zakazati sjednicu i glasati, a u uvjeren sam da bi većina zastupnika bila za to, ali mi tamo imamo entiteske većine, Dom naroda, i taj problem ne može biti riješen zbog ovih mehanizama blokade. Oni su pretjerani, dio su Dejtonskog sporazuma koji je bio nakon završetka rata sklopljen u teškim okolnostima. Vrijeme u kojem mi živimo traži nešto drugo i to za sve građane BiH. Građani zaslužuju efikasniju državnu upravu od ove koju imamo, da je tako akcize na gorivo mogle bi biti ukinuti barem dok su ovakve cijene nafte. To nije pitanje vitalnog nacionalnog interesa ničijeg, kakve veze ima bilo čija „konstitutivnost“ ili njegovo pravo narodno, etničko, vjersko sa ukidanjem akciza na gorivo, ali ti mehanizmi u našem zakonodavstvu nas spriječavaju da i takve odluke donosimo” – naveo je Efendić.
Mišljenja je i da je došlo vrijeme „za osvježenje na političkoj sceni“.
“Vrijeme je da imamo puno mlađih ljudi na političkoj sceni koji imaju više energije. Treba imati iskusnih ljudi sa renomeom, rejtingom. U politici nema toga da vam neko ustupi svoje mjesto. Na žalost to je činjenica da sve dok ih se na neki način ne otjera, ne pomjeraju se sa mjesta. Rijedak je slučaj da neko odstupi kada on procijeni da mu je za to pravo vrijeme. Mi smo imali jednu diskusiju sa osnivačem Stranke za BiH doktorom Harisom Silajdžićem vezano za njegovu kandidaturu. On je rekao „da svaka generacija mora naći rješenje za svoje vrijeme, mi smo imali rješenje za vrijeme u kojem smo živjeli, nađite i vi za vrijeme u kojem vi živite, nije rješenje tražiti od penzionera rješavanje problema“- naveo je Efendić.
Osvrčući se na Briselski sastanak i usaglašeni politički sporazum o snažnijoj mapi putaza reformi, Efendić je kazao da je „ta izjava jedna šarena salata u kojoj se stavilo ponešto da bi se učesnike zadovoljilo“.
“Briselu je trebao privid nekog riješenja u BiH zbog krize koju živi EU izazvane ratom u Ukrajini. EU je u velikoj panici i problemima koji se tiči sigurnosti, energetske stabilnosti EU, političke stabilnosti i mogućnosti za širenje sukoba iz Ukrajine. Oni su početkom ovog rata u Ukrajini posebno bili zabrinuti za Zapadni Balkan, tu i BiH sa posebnim akcentom na Republiku Srpsku koja otvoreno kao dio BiH i njeni zvaničnici zagovaraju stavove Rusije. Evropi je prije svega trebao neki mir na Balkanu i u BiH, pa makar to bila i jedna izjava naših političkih predstavnika. Činjenica je da nije potpisan nikakav dokument, da je ta izjava jedna šarena salata u kojoj ima svega, u koju se stavilo ponešto da bi učesnike zadovoljilo. Ako ostane isti raspored političkih snaga ne vjerujem da će nešto značiti usaglašeni sporazum. Dokument nije ni potpisan, uvijek će neko pronaći neki izgovor ili razlog zašto da ne glasa za to.
