Ne stišavaju se reakcije nakon usvajanja Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda. Usvojen je u Zastupničkom domu, a tek slijedi procedura u Domu naroda PFBIH, dok su mišljenja javnosti podjeljenja.
Senad Čeljo, zastupnik u Domu naroda Parlmenta FBiH ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu smatra da se zakon donosi u “pogrešnom” trenutku te da će donijeti više štete nego koristi.
“Zakon se temelji na Direktivama Evropskog parlamenta i nesporno je da BIH na putu ka EU mora uskladiti svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU i sa te strane razumijem motive Vlade Federacije. Međutim, Vlada mora voditi računa i o ekonomskim posljedicama. Pandemija je bukvalno devastirala sektor ugostiteljstva i u trenutku kad mjere popuštaju i ugostiteljstvo ima šansu da se oporavi poseže se za pogubnim zakonskim rješenjima. Vlada uopšte nije Parlamentu ponudila procjenu ekonomskih efekata Zakona, osim paušalnih ocjena da evropska praksa pokazuje da, dugoročno gledano, nema veće štete po ugostiteljstvo, što je apsolutno neutemeljeno. U Hrvatskoj je npr. 2009. godine prvi put uvedena zabrana pušenja u svim ugostiteljskim objektima i u periodu od samo 4 mjeseca izgubili su oko 3000 radnih mjesta, pa su zakonska rješenja znatno ublažena.Također, mnoge države koje su već članice EU nemaju ovako rigorozne zakone”, smatra Čeljo.
Povučen iz procedure
Podsjeća da je sličan zakon u RS-u povučen iz procedure u formi nacrta te da po tom pitanju nije naravljen novi korak.
“Hipotetički, ako ga usvoji i Dom naroda i on stupi na snagu, kako BIH može biti korak bliže EU, ako ista zakonska rješenja nisu usvojena i u drugom entitetu. Šta će se desiti ako se u RS ne usvoji zakon koji propisuje zabranu pušenja u ugostiteljskim objektima? Za vrijeme pandemije su nam gosti, zbog blažih mjera ugostiteljskih objekata i policijskog sata, odlazili iz Federacije u RS. Bojim se da će se isto dešavati i ovakvim pristupom ovom problemu i da ovakav Zakon koristi samo ugostiteljstvu RS. Također, građani treba da znaju da Evropska unija za 2022. godinu priprema novu direktivu koja će ići u pravcu ublažavanja restriktivnih rješenja propisanih važećim direktivama. Zašto onda mi žurimo i zašto ne sačekamo novu direktivu EU? Ova oblast se u konačnici treba urediti državnim, a ne entitetskim zakonom”, smatra Čeljo.
Sporna je i činjenica da se zakon donosi bez šire javne rasprave i koncenzusa, kao i kvalitetne procjene ekonomskih i zdravstvenih efekata.
“Očekujem da se ugostitelji aktivnije uključe putem strukovnih udruženja, ostvare dijalog sa Vladom prije nego se Zakon nađe pred delegatima u Domu naroda i pokušaju zajednički naći prihvatljiva rješenja. Ako ni to ne urodi plodom, imaju mogućnost dati svoje prijedloge koje bi u parlamentarnoj proceduri pretočili u formu amandmana. Imaju i mogućnost zatražiti da se njihov predstavnik obrati parlamentu u toku rasprave o Zakonu, kako bi delegatima približio moguće posljedice, a onda neka svako glasa po savjesti”, kaže delegat u Domu naroda PFBIH.
Kvalitetna zakonska rješenja
Podsjeća također kako Federacija BiH već ima kvalitetna zakonska rješenja propisana Zakonom o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina čiji je osnovni tekst usvojen još 1998. godine, a nekoliko puta je dorađivan kroz izmjene i dopune.
“Mi već imamo zakonsku zabranu pušenja u zdravstvenim, obrazovnim i svim drugim javnim institucijama. U objektima u kojima se služi hrana mora biti obezbjeđen dio prostora za nepušače. U slastičarnama i mliječnim restoranima pušenje je po važećem zakonu potpuno zabranjeno. Također, propisana je zabrana prodaje duhanskih proizvoda maloljetnicima, kao i u blizini škola, obdaništa. Zabranjeno je i reklamiranje. Uz manje korekcije i kvalitetan inspekcijski nadzor, postojeća zakonska rješenja su sasvim primjerena našim uslovima, ali i evropskim direktivama. Ako Vlada zaista brine o zdravlju građana treba se više angažovati na nabavci vakcina. Neki naši susjedi nisu uveli ovako rigorozne mjere zabrane pušenja, ali su mnogo efikasniji u nabavci vakcina. Vladin prioritet treba biti da građanima obezbjedi standard života barem približan standardu Evropske unije, pa tek onda razmotriti i ova, po meni, manje značajna pitanja”, smatra ovaj zastupnik.
