Prema raspoloživim podacima, izvan Bosne i Hercegovine živi preko 1,500.000 bosanskohercegovačkih građana sa tendencijom svakodnevnog povećavanja tog broja. Osnovno obilježje bosanskohercegovačke dijaspore je strukturalna, etnička, polna i dobna izdiferenciranost, teritorijalna razruđenost i nepovezanost, obrazovna raznolikost, te nedovoljna funkcionalna i institucionalna povezanost sa domovinom.
Kao takva, sa sve većim učešćem visokoobrazovanih ljudi, bosanskohercegovačka dijaspora predstavlja značajan resurs i potencijal za razvoj, ali i za međunarodnu afirmaciju Bosne i Hercegovine. Intelektualni potencijal bosanskohercegovačke dijaspore je kapital koji kroz prenos znanja i vještina, ali i na druge načine, može dati veliki doprinos razvoju svih oblasti života u Bosni i Hercegovini. Pored intelektualnog kapitala, značajan je i finansijski kapital kojim dijaspora, putem novčanih doznaka, učestvuje sa više od 20% u BDP Bosne i Hercegovine, što je znatno više od ukupne strane pomoći i direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu.
Državljani Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu su neraskidivo tkivo sa svojom maticom. Saradnja i povezivanje sa dijasporom ne smije biti floskula. Uz kvalitetno izrađene programe saradnje sa dijasporom potrebno je ojačati veze i pokazati razumjevanje i brigu. Posebno je važno raditi na zajedničkim ulaganjima domaćih kompanija sa poslovnim ljudima iz dijaspore.
Dijaspori je potrebno dati podršku u održavanju kulture i jezika u mjestima njihovog stanovanja. U tom smislu je potrebno osigurati uključivanje predstavnika dijaspore u institucije izvršne i zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini, zapošljavanje stručnih i obrazovanih kadrova iz iseljeništva u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne Hercegovine.
Kroz izmjenu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine bi se pojednostavio postupak registracije glasača i omogućilo lakše ostvarivanje biračkog prava u dijaspori. Kroz izmjenu Zakona o državljanstvu bi se, bez uslovljavanja sa zaključivanjem bilateralnih sporazuma o dvojnom državljanstvu, legaliziralo dvojno državljanstvo. Od ključnog značaja za iseljeništvo je organizovanje kvalitetne nastave u dopunskim školama na maternjem jeziku, te otvaranje bosanskohercegovačkih kulturno-informativnih centara van Bosne i Hercegovine, čime bi se postiglo bolje informisanje o društveno – ekonomskom stanju u Bosni i Hercegovini.
Tome će svakako doprinijeti redovno emitovanje državnog satelitskog programa i prilagođavanje ovog programa potrebama dijaspore. Stranka za BiH cijeni da je pitanje povratka izbjeglih i raseljenih osoba kao i očuvanje veze sa državljanima Bosne i Hercegovine u inozemstvu od izuzetno velike važnosti za reintegraciju društva i obnovu multikulturalnosti naše zemlje. Stranka za BiH smatra da je neophodno osigurati sve elemente potrebne za hitan povratak desetina hiljada izbjeglih i raseljenih osoba koje su izrazile spremnost da se što prije vrate svojim kućama. Također, potrebno je omogućiti pretpostavke za održivi povratak kroz otvaranje novih radnih mjesta, samozapošljavanje svih onih koji su se već vratili svojim domovima ili koji će se vratiti.
Stranka za BiH će se zalagati za pojednostavljene procedure za investitore koji su spremni investirati u nova radna mjesta za povratnike. Održivi povratak kako interno raseljenih građana, tako i bosanskohercegovačke dijaspore u Bosnu i Hercegovinu, jedan je od bitnih segmenata i programskih usmjerenja Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Održivi povratak treba biti podržan izmjenom zakona iz oblasti socijalne politike, penzionog i zdravstvenog osiguranja u cilju jedinstvenog rješavanja pitanja iz ovih oblasti na nivou države i jednakog nediskriminirajućeg pristupa svim korisnicima ovih prava bez obzira na i mjesto njihovog ostvarivanja.
